Kako se Peče Rakija Šljivovica
Lekcija: Kako se Peče Rakija Šljivovica
Rakija šljivovica je destilat proizveden od fermentisanih šljiva. Proces pravljenja rakije zahteva pažljivu pripremu, fermentaciju, destilaciju i pravilno skladištenje. Evo koraka koje trebate pratiti:
1. Priprema šljiva
Odabir šljiva: Birajte zrele, zdrave šljive koje su bogate šećerom. Najbolje vrste šljiva za rakiju su bistrica, požegača ili trnovača. Ove sorte su idealne zbog visokog sadržaja šećera i jake arome.
Čišćenje šljiva: Operite šljive i odstranite trule ili oštećene plodove. Uklanjanje koštica je opcionalno; one mogu doprineti gorčini, ali i specifičnom ukusu rakije.
Drobljenje šljiva: Izdrobite šljive u velikom sudu (buradi) kako biste dobili kašu. Drobljenje omogućava oslobađanje soka i olakšava fermentaciju.
2. Fermentacija
Punjenje posude: Prebacite izdrobljene šljive u fermentacioni sud (drveno bure ili plastičnu kantu za hranu).
Dodavanje kvasca: Dodavanje vinskog kvasca može ubrzati proces fermentacije i osigurati kvalitetnu fermentaciju. Međutim, prirodna fermentacija može biti dovoljna ako se koriste zrele šljive.
Fermentacija: Ostavite šljive na toplom mestu (18-22°C) da fermentiraju. Proces fermentacije traje od 2 do 4 nedelje, u zavisnosti od temperature i sadržaja šećera. Mešajte kašu svaka 2-3 dana kako bi se proces fermentacije ujednačio.
Završetak fermentacije: Fermentacija je završena kada prestane penušanje, a kaša postane gusta i miris alkohola postane izražen. Šećer iz šljiva se tada pretvorio u alkohol.
3. Destilacija
Priprema kazana: Kazan za destilaciju (bakreni ili prohromski) treba dobro očistiti pre upotrebe. Postavite kazan na vatru (drva ili gas).
Punjenje kazana: Napunite kazan fermentisanom šljivovom kašom do 2/3 kapaciteta, ostavljajući prostor za isparavanje.
Prva destilacija: Započnite destilaciju na umerenoj vatri. Prva destilacija ("prepek") izdvaja sirovu rakiju. Odbacite prvih 100-200 ml (prvi mlaz ili "prvač") jer sadrži metanol i druge štetne supstance.
Druga destilacija: Nakon prve destilacije, sakupljenu sirovu rakiju vratite u kazan za drugu destilaciju. Ovaj proces izdvaja čistu šljivovicu. Odbacite prvih 100 ml (opet "prvač") kako biste uklonili ostatke metanola.
Sakupljanje srčike: Srednji deo destilacije je "srčika" i to je najbolji deo rakije. Skupljajte srčiku sve dok jačina alkohola ne padne ispod 40%. Zatim prestanite sa destilacijom.
4. Skladištenje i starenje
Ostavljanje rakije: Rakija se ostavlja da odleži u staklenim balonima ili drvenim buradima (po mogućstvu hrastovim) da bi dobila bogatiji ukus i aromu. Najbolji rezultati se postižu ako rakija sazreva najmanje 6 meseci do godinu dana.
Staranje: Tokom starenja, rakija će razviti zlatnu boju i zaokruženiji ukus ako se čuva u hrastovom buretu. Drvo daje rakiji specifične arome vanile, karamele i dima.
5. Flaširanje i serviranje
Flaširanje: Kada rakija dostigne željeni ukus i zrelost, filtrirajte je (ako je potrebno) i sipajte u sterilne staklene boce.
Serviranje: Rakija se tradicionalno poslužuje u malim čašama, rashlađena na temperaturi od 12-15°C. Uživajte uz zdravicu sa prijateljima!
Saveti i napomene:
Bezbednost: Prilikom destilacije, budite pažljivi sa otvorenim plamenom i visokim temperaturama. Metanol može biti opasan, pa je važno pravilno odbaciti "prvač".
Kvalitet vode: Koristite čistu i kvalitetnu vodu za razblaživanje rakije.
Pratite zakon: U mnogim zemljama, destilacija alkohola je zakonom regulisana. Pre nego što započnete, proverite lokalne zakone i dobijte potrebne dozvole.
Rakija šljivovica je destilat proizveden od fermentisanih šljiva. Proces pravljenja rakije zahteva pažljivu pripremu, fermentaciju, destilaciju i pravilno skladištenje. Evo koraka koje trebate pratiti:
1. Priprema šljiva
Odabir šljiva: Birajte zrele, zdrave šljive koje su bogate šećerom. Najbolje vrste šljiva za rakiju su bistrica, požegača ili trnovača. Ove sorte su idealne zbog visokog sadržaja šećera i jake arome.
Čišćenje šljiva: Operite šljive i odstranite trule ili oštećene plodove. Uklanjanje koštica je opcionalno; one mogu doprineti gorčini, ali i specifičnom ukusu rakije.
Drobljenje šljiva: Izdrobite šljive u velikom sudu (buradi) kako biste dobili kašu. Drobljenje omogućava oslobađanje soka i olakšava fermentaciju.
2. Fermentacija
Punjenje posude: Prebacite izdrobljene šljive u fermentacioni sud (drveno bure ili plastičnu kantu za hranu).
Dodavanje kvasca: Dodavanje vinskog kvasca može ubrzati proces fermentacije i osigurati kvalitetnu fermentaciju. Međutim, prirodna fermentacija može biti dovoljna ako se koriste zrele šljive.
Fermentacija: Ostavite šljive na toplom mestu (18-22°C) da fermentiraju. Proces fermentacije traje od 2 do 4 nedelje, u zavisnosti od temperature i sadržaja šećera. Mešajte kašu svaka 2-3 dana kako bi se proces fermentacije ujednačio.
Završetak fermentacije: Fermentacija je završena kada prestane penušanje, a kaša postane gusta i miris alkohola postane izražen. Šećer iz šljiva se tada pretvorio u alkohol.
3. Destilacija
Priprema kazana: Kazan za destilaciju (bakreni ili prohromski) treba dobro očistiti pre upotrebe. Postavite kazan na vatru (drva ili gas).
Punjenje kazana: Napunite kazan fermentisanom šljivovom kašom do 2/3 kapaciteta, ostavljajući prostor za isparavanje.
Prva destilacija: Započnite destilaciju na umerenoj vatri. Prva destilacija ("prepek") izdvaja sirovu rakiju. Odbacite prvih 100-200 ml (prvi mlaz ili "prvač") jer sadrži metanol i druge štetne supstance.
Druga destilacija: Nakon prve destilacije, sakupljenu sirovu rakiju vratite u kazan za drugu destilaciju. Ovaj proces izdvaja čistu šljivovicu. Odbacite prvih 100 ml (opet "prvač") kako biste uklonili ostatke metanola.
Sakupljanje srčike: Srednji deo destilacije je "srčika" i to je najbolji deo rakije. Skupljajte srčiku sve dok jačina alkohola ne padne ispod 40%. Zatim prestanite sa destilacijom.
4. Skladištenje i starenje
Ostavljanje rakije: Rakija se ostavlja da odleži u staklenim balonima ili drvenim buradima (po mogućstvu hrastovim) da bi dobila bogatiji ukus i aromu. Najbolji rezultati se postižu ako rakija sazreva najmanje 6 meseci do godinu dana.
Staranje: Tokom starenja, rakija će razviti zlatnu boju i zaokruženiji ukus ako se čuva u hrastovom buretu. Drvo daje rakiji specifične arome vanile, karamele i dima.
5. Flaširanje i serviranje
Flaširanje: Kada rakija dostigne željeni ukus i zrelost, filtrirajte je (ako je potrebno) i sipajte u sterilne staklene boce.
Serviranje: Rakija se tradicionalno poslužuje u malim čašama, rashlađena na temperaturi od 12-15°C. Uživajte uz zdravicu sa prijateljima!
Saveti i napomene:
Bezbednost: Prilikom destilacije, budite pažljivi sa otvorenim plamenom i visokim temperaturama. Metanol može biti opasan, pa je važno pravilno odbaciti "prvač".
Kvalitet vode: Koristite čistu i kvalitetnu vodu za razblaživanje rakije.
Pratite zakon: U mnogim zemljama, destilacija alkohola je zakonom regulisana. Pre nego što započnete, proverite lokalne zakone i dobijte potrebne dozvole.